Zdravstveno zbrinjavanje Roma
Većina Roma u RS i BiH, kada zatreba ljekarsku pomoć, svakodnevno se susreće s mnoštvom problema. Jedan od najvećih je, po njihovom mišljenju, diskriminacija. Zbog diskriminacije su pacijentima romske nacionalnosti često mnoga zatvorena vrata, što je suprotno obavezana koje je BiH prihvatila pristupanjem svjetskoj Dekadi Roma, stav je koordinatorke Romskog informativnog centra BiH, Sanele Bešić. Ona podsjeća na obavezu provođenja Akcionog plana zdravstvenog zbrinjavanja Roma, koja još nije doživjela nivo na kojem bi trebalo da bude.
– Resorna ministarstva zdravlja u BiH trebalo bi da porade na svom cjelokupnom planu i da uvrste prioritete za liječenje Roma. Znamo da BiH prošle godine nije odobrila grant za te namjene, ali to ne znači da resorna ministarstva u svojim redovnim aktivnostima nisu mogla da rade na rješavanju određenih pitanja – kazala je Bešićeva.
Bez obzira što su mnogi Romi zdravstveno neosigurani, trebalo bi naći modele za njihovo liječenje.
– Nedavno smo imali slučaj trudnice koja je nosila deset dana mrtvu bebu, a koju niko nije htio da primi zbog neposjedovanja zdravstvene knjižice. To je jedan od velikih problema o kojem bi trebalo povesti računa. Rješavanjem imunizacije nisu riješeni svi naši zdravstveni problemi, kojih ima još veoma mnogo – ističe Bešićeva.
Prema rezultatima posljednje regionalne konferencije Roma u Skoplju, posvećene zdravstvenom zbrinjavanju Roma, rezultati su pokazali da oni u prosjeku imaju oko 15 godina kraći životni vijek u odnosu na sve druge narode u zemljama regiona.
– Neke zemlje su otišle daleko naprijed od BiH i imaju precizno urađene analize o tome koliko je Roma dijabetičara, koliko ih boluje od kancerogenih bolesti i drugih.
Uvođenjem medijatora nije se potpuno riješio problem diskriminacije osim što je više Roma vakcinisano i više naših žena imalo je redovne preglede kod ljekara. Među njima je bilo i onih koje su prvi put posjetile ginekologa, a prije toga su dvoje ili troje djece rodile kod kuće bez i jednog ljekarskog pregleda – navela je Bešićeva.
Isto mišljenje dijeli i predsjednik Saveza roma RS, Saša Mašić. Prema njegovim tvrdnjama, provođenje svih akcionih planova, pa i zdravstvenog, u najmanju ruku je traljavo.
Potpredsjednica banjolučkog Udruženja Roma "Veseli brijeg", Šaha Ahmetović, istakla je da su svi članovi njenog udruženja osigurani i imaju pravo na punu zdravstvenu zaštitu.
– Nijedan naš član nije neosiguran, a ako koji slučajno jeste, neka se javi u Udruženje i to će se odmah riješiti – kaže Ahmetovićeva.
Pomoćnik ministra zdravlja i socijalne zaštite RS Amela Lolić rekla je za "Fokus" da zdravstveno osiguranje u RS posjeduje oko 82 odsto Roma, a samo 32 odsto njih ima zdravstvenu knjižicu. Činjice govore da ih većina ne posjeduje zdravstvenu knjižicu, jer nisu izvadili lična dokumentata koja su potrebna za to.
– Sistem funkcioniše tako da oni imaju ista prava kao i svi drugi građani. Mi imamo besplatne usluge za djecu do 15 godina bez obzira na status osiguranja, ali svi moraju imati zdravstvenu knjižicu. A dobiti knjižicu je zaista jednostavno. Svi imamo odgovornost posjedovanja zdravstvene knjižice i zdravstvenog kartona i to je obaveza kao i posjedovanje ličnih dokumenata – objasnila je Lolićeva.