“Prešernovi dani” u Banjoj Luci
Društvo Slovenaca Republike Srpske "Triglav", organizovalo je 11. februara tradicionalnu manifestaciju "Prešernovi dani". Glavni dio manifestacije bio je nastup slovenačke etno grupe "Horda Grdih" u Gradskom pozorištu "Jazavac". Izvođenjem izvornih pjesama na tradicionalnim instrumentima, grupa je publici predstavila melodije s područja cijelog Balkana.
Cilj manifestacije "Prešernovi dani" je da se široj javnosti svake godine predstavi jedan dio iz izvornog bogatstva Slovenije.
———————————————————————————————————————————
France Prešeren (3. decembar 1800 – 8. februar 1849) je slovenački književnik. Rođen je 1800. godine u selu Vrbi, u tadašnjoj Austriji. Osnovnu školu je završio blizu svog rodnog mjesta, a gimnaziju u Ljubljani. Prava je učio u Beču, živeći oskudno. Po završenim studijama Prešeren se vratio u Ljubljanu kao doktor prava. U početku je služio kao mladi činovnik u državnoj administraciji, potom je dao ostavku i radio kao advokatski pripravnik u Ljubljani. Kasnije je položio i advokatski ispit, ali se njegove materijalne prilike ni tada nisu poboljšale. Sudbina nikada nije bila naklonjena ovome velikom pjesniku: živeo je u bijedi do kraja života. Napaćen i razočaran, umro je 1849. godine u Kranju.
Glavne teme Prešernovih djela bile su sloboda čovjeka, nacionalna sloboda porobljenog naroda i put novog građanstva. Izvanrednom stvaralačkom sposobnošću oblikovao je novi pjesnički jezik. Elegije Slovo od mladosti i Sonetje nesreče govore o razočaranju osjetljivog čovjeka u buržoaskom društvu u kojem vlada isključivo zakon novca, a u Glosi posebno o položaju pjesnika u tom društvu. Elegija svojim rojakom pokreće pitanje nacionalne svijesti Slovenaca. Satirom u tercinama Nova pisarija nastupa protiv dotadašnje utilitarističke pučko-prosvjetiteljske i vjersko-moralističke književnosti, te filozofskog romantizma. Sonetni venec (1834.) s akrostihom Juliji označava osjećajni i umjetnički vrhunac Prešerenove lirike. U njemu se povezuju oba osnovna elementa, osobna i nacionalna ljubav.
D. Grujić