Izgradnja Ukrajinske crkve u Banjaluci zapela zbog novca
BANJA LUKA – Uprkos zalaganju crkvenog odbora i vernika, kao i pomoći ljudi dobre volje, još se ne zna kada će gradnja Ukrajinske crkve u Srpskoj ulici konačno biti privedena kraju.
Paroh Miroslav Krnješin kaže da je želja svih da hram, čiji su temelji postavljeni još 1998. godine, što prije bude završen i uređen za potrebe velikog broja vjernika.
– To nije samo želja, nego i realna potreba koja prati našu zajednicu još od rušenja naše prve crkve u Drugom svjetskom ratu tokom bombardovanja Banjaluke. Završetak hrama ispunio bi višedecenijski san naših vjernika – kaže Krnješin.
Do konačnog završetka hrama neophodno je izvesti još mnogo radova, a kako stvari trenutno stoje, to vreme je još daleko.
– U principu, crkva se gradi samo onoliko koliko je to pokriveno obezbjeđenim novcem. O trenutnoj ekonomskoj situaciji suvišno je govoriti, a ona uveliko diktira dalju izgradnju – naglašava Krnješin.
Prošle godine su završene elektroinstalacije i omalterisani zidovi, a u toku je postavljanje izolacije i poda.
– Pred nama su radovi na uređenju porte, zanatski radovi u unutrašnjosti i opremanje hrama za bogosluženje. Razumije se da to zavisi od priliva novca. Za sada, naša namjera je da, ako za to budu stvoreni uslovi, hram dovedemo u stanje da može da se blagosilja za privremeno korišćenje.
Posvećenju crkve može da se pristupi tek kada svi radovi u potpunosti budu završeni i kada bude opremljena svim neophodnim sredstvima za bogosluženje, naglašava Krnjašin.
Ukrajinska parohija broji oko 1.000 vjernika koji u gradu nemaju svoju crkvu, zbog čega je želja za završetkom ove još veća.
– Nezavršena crkva se koristi za služenje svete liturgije i ostala bogosluženja, jer iako nije završena, ona je i takva adekvatniji za naše potrebe nego dosadašnje prostorije u parohijskom domu. One su bile adaptirane kao privremene bogoslužbene prostorije, ali su ipak pretesne za sve naše vernike. Smatram da je završetak ovog hrama veoma bitan i za očuvanje kulture i tradicije ukrajinskog naroda, jer Ukrajinska grkokatolička crkva je oduvek, kako u otadžbini, tako i u dijaspori, ulagala mnogo truda u negovanje celokupnog ukrajinskog bića, čuvajući jezik, kulturu i tradiciju kroz verske, ali i kulturne sadržaje – dodao je Krnješin.
On je naglasio da je završetak crkve bitan i za sam grad i sve njegove stanovnike, jer je simbol ne samo sadašnje tolerancije, nego i simbol suživota Ukrajinaca sa svim građanima Banjaluke, koji traje više od 100 godina.