Linkovi
Vijesti
DAROVI EVROPSKE PRIČE
04.10.2016.
Nakon knjige „Atlas evropske lirike“, Udruženje Slovenaca Republike Srpske „Triglav“ i DKP „Kuća poezije“ iz Banje Luke su objavili antologiju priča „Darovi evropske priče“, autora Zdravka Kecmana. Riječ je o pričama naroda koji su živjeli na području Bosne i Hercegovine, uglavnom Republike Srpske, čiji potomci i danas žive i njeguju kulturu, jezik, književnost a samim tim i priču. Antologija obuhvata jezike i književnosti: poljski, ukrajinski, italijanski, njemački, slovenački, makedonski, češki, slovački i dr.Antologija je promovisana 23. septembra 2016. godine u Kulturnom centru Banski dvor u okviru Dana kulturnog stvaralaštva nacionalni manjina. Na promociji su predstavljene književnosti svih naroda koji žive i stvaraju u Republici Srpskoj i BiH, istakao je autor Zdravko Kecman. U sadržajnom i jezgrovitom uvodu, autor je ukazao na neke bitne stvari o svakoj književnosti, priči i jeziku. Radi se o zaista obimnom književnom djelu višejezičnog sadržaja. U njega su utkali svoj rad danas naši poznati prevodioci: Biserka Rajačić, Stevan Tontić, Adnana Karahasanović Zeljković, Žarko Milenić, ali i mlađi: Minja Golubović, Nataša Kuzmanović, i dr.
U svojoj recenziji Milenko Stojičić je, između ostalog, napisao: „...značaj antologije je i što, uz ova poznata imena (Solženjicin, Šulc, Gombrovič, Mrožek, Bucati, Bariko, Kunce, i Kuprijanov), otkriva i pisce koji su u sjeni velikih (izabranih) autora, a dostojno su položili „maturu književnosti“ svojim zanimljivim pričama”. Aleksandra Čvorović je u svojoj uvodnoj besjedi govorila o priči kao fenomenu koji postoji u svakoj književnosti; i da je on individualan, ali i univerzalan; da među pričama raznih naroda ima različitosti, ali i sličnosti.
Ostali učesnici koji su zastupljeni i čitali svoja djela su takođe ukazali na posebnost jezika u kojima pišu. Ilješ Feher, prevodilac sa mađarskog je ukazao na posebnost ovoga jezika, da on nije sličan ni jednom drugom evropskom jeziku osim možda finskom, od kojeg se opet veoma razlikuje. Hedina Tahirović Sijerčić, pjesnikinja iz Sarajeva i aktivista za položaj i prava romska manjine je rekla da nema prevodilaca sa romskog jezika u klasičnom smislu već da sami stvaraoci prevode na jezike u kojima žive; poljski Romi na poljski, njemački na njemački, engleski na engleski, ruski na ruski, srpski na srpski i druge jezike. Naravno, oni često pišu na jezicima naroda zemlje u kojoj žive.
Promocija je bila obogaćena i nastupom pijaniste Hajrudina Muhića. U čitanju svojih tekstova učestvovali su još pisci: Ranko Risojević, Slobodan Bošković, te prevodioci, Zdravko Kecman, Ana Marjanović, i dr. Darovi koje donosi ova knjiga su posebni jer su došli iz zemalja nacionalnih manjina koje žive ovdje, koji su se doselili u vrijeme Austrougarske i dviju Jugoslavija.
