Linkovi
Vijesti
Škola slovenačkog jezika
26.10.2011.
Udruženje Slovenaca regiona Doboj "Prežihov Voranc", koje djeluje posljednjih devet godina, za sada okuplja 88 članova s pomenutog područja. Vremenom proširuje djelokrug svojih aktivnosti i okupljene u ovo društvo na razne načine upoznaje s maticom.
Udruženje je prostor dobilo u Doboju, dok njegov sekretar, Adolf Ambroš, radi u Tesliću. On kaže da je najnovija aktivnost koju su pokrenuli škola slovenačkog jezika, u kojoj je angažovana profesorka iz Celja.
- Škola jezika privlači sve više zainteresovanih, kako mladih, tako i starijih. Profesorka časove drži u Doboju, Tesliću, Banjoj Luci i Prijedoru, a povremeno naši članovi odlaze u Sloveniju na određene seminare i usavršavanje jezika - kaže Ambroš, koji priznaje da ne poznaje slovenački jezik, ali da ima želju da u 70. godini počne sa učenjem.
Većina članova Udruženja živi u Tesliću, zatim Doboju i ostalim mjestima ovog regiona. Ovdje je teško naći nekog pravog Slovenca, jer su se vremenom brakovi miješali, pa se izgubio taj osjećaj pripadnosti naciji.
- Moj otac je bio Slovenac, ali od većine članova pravi Slovenci su bili djedovi i pradjedovi. Zbog toga smo se okupili u Udruženje, da se sjetimo i istorije, odnosno načina kako su naši preci došli na ove prostore, kao i da učimo jezik, kulturu i sve ostalo. Imamo podršku iz Slovenije, odnosno Ministarstva za dijasporu, koje nam je pomagalo i za vrijeme posljednjeg rata, ali i sada - ističe Ambroš.
Udruženje organizuje lokalna druženja, kao i odlazak u maticu.
- Jedna od aktivnosti jeste i obilazak starijih osoba, da ne budu zaboravljene, zatim izleti, a što se tiče najmlađih, u Doboju je okupljen dječji sastav "Solzice". Uključeni smo i u saveze nacionalnih manjina regiona Doboj i Republike Srpske, pa tako učestvujemo u svim njihovim manifestacijama - dodaje Ambroš, koji se, kako kaže, preziva Ambrož, ali je do promjene došlo za vrijeme Austrougraske, jer u njemačkom jeziku nema znaka "ž", pa su im dodali "sch" koje se čita "š".
Ambroš kaže da su mnogi stanovnici Teslića porijeklom iz drugih država, a njihovi preci su doselili dolaskom austrugraske uprave u ove krajeve.
- Teslić je davno postao gradić, jer su otvaranjem destilacije, rudnika, šumarije… u ove krajeve doseljeni Slovenci, Česi, Nijemci, Italijani... Potom se ubrzano izgrađivao, dolazili su majstori koji su dobijali stanove i vile i ostajali tu. Još 1898. godine otvorena je gradska biblioteka sa čitaonicom, a Teslić je tada imao devet teniskih igrališta, dok danas nema nijedno. Postojali su orkestri, pozorišne scene i sve se to njegovalo do Drugog svjetskog rata - dodaje ovaj Teslićanin.
O aktivnostima Udruženja Slovenaca regiona Doboj zainteresovani se mogu upoznati kroz biltene koje priprema sekretar Adolf Ambroš.
