Ukrajinci

Ukrajinci (ukr. Українці / Ukrajinci), do 18. i 19. stoljeća poznati kao Rusini (ukr. Русини / Rusyny), su jedna od tri istočnoslavenske nacije nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.

Ukrajinci pripadaju grupi naroda sa izrazito srednjoeuropskim (pribaltičkim) mentalitetom koji se donekle razlikuje od susjednog poljskog ili ruskog. Stara povijest ukrajinskog naroda, još je od srednjovjekovlja kreirala njihovu zasebnu nacionalnu kulturu i specifičan ukrajinski mentalitet u sklopu Kijevske Rus'i, koji je bio usko povezan sa skandinavskim podnebljem. Žene su u ukrajinskom društvu tradicionalno imale donekle privilegiran položaj i često su bile uključene u šira društvena zbivanja sve do uspostave Sovjetskog Saveza. Ukrajinski narod se donekle konsolidirao već tijekom 10. odnosno 11. stoljeća u sklopu Kijevske Rus'i te je kao takav do 13. stoljeća bio dominantan ostalim susjednim narodima. Mnogi kulturološki elementi u poljskom, bjeloruskom i ruskom društvu preuzeti su upravo od Ukrajinaca. Danas se Ukrajinci smatraju vrlo otvorenim, dobronamjernim i tolerantnim ljudima, ali izrazito ponosnim na svoju nacionalnu kulturu koja se smatra jednom od najstarijih europskih kultura uopće. Proces rusifikacije tijekom posljednja tri stoljeća ostavio je poseban trag na svjetonazor ukrajinskog stanovništva prije svega u jugoistočnoj Ukrajini koja je naknadano naseljavana ruskim stanovništvom.

Šetnja ukrajinskih građana Hreščatik ulicom u središtu grada Kijeva (2003.)

Današnji Ukrajinci, do 20. stoljeća su bilježeni starijim etnonimom Rusini (lat. Ruteni), nakon čega su službeno prihvatili ime Ukrajinci prema staroslavenskoj riječi ukrajina (matična zemlja). Takva odluka službenog preimenovanja uslijedila je s ciljem očuvanja starog ukrajinskog identiteta i ograđivanja u procesu asimilacijske politike ruskog cara Petra I. Ime Rusini iz 10. stoljeća najstarije je kolektivno ime jednog istočnoslvenskog naroda. Pretpostavlja se da je taj naziv u početku nastao kao posljedica mješanja vikinških i ukrajinskih plemena te njihovih međusobno povezanih riječi. U početku se radilo samo o ukrajinskom plemenu Poljanima i manjim grupacijama varjaških zapovjednika. Kijevski Rusini tijekom 10. stoljeća su porobili i stvorili saveze sa susjednim ukrajinskim plemenima s prostora Ukrajine (Derevljanima, Duljibima, Uličima, Siverjanima, zatim Tivercima i Bijelim Hrvatima), nakon čega su svi bili poznati pod istim imenom Rusini-Rusiči ili prema imenu vlastite države europski vladari su ih oslovljavali srednjovjekovnim Rusima (ne današnji Rusi). Ostala susjedna istočnoslavenska plemena do 14. stoljeća su koristila plemenske nazive, a Rusini su ih u sklopu iste države zvali rus’kim narodom, želeći time naglasiti da pripadaju njihovom teritoriju u sklopu Kijevske Rus’i.